Samopoštovanje nije osobina koju imamo ili nemamo, već osobina koja se razlikuje u stupnju izraženosti kod različitih ljudi. Iako je to relativno stabilna karakteristika, u različitim razdobljima života je izglednije da će naše samopoštovanje biti niže ili više.

Sigurno ste nekad čuli izjave poput ‘’ona je jako sigurna u sebe’’ ili zaključke poput ‘’bio je jako nesiguran pa je loše prošao na ispitu’’. Iako samopoštovanje zaista može biti povezano s našim učinkom u raznim aktivnostima, sam pojam samopoštovanja je ipak općenitiji pojam. Samopoštovanje se odnosi na našu subjektivnu procjenu vlastite vrijednosti (Bleidorn i sur., 2016). Ono se povezuje s brojnim važnim životnim ishodima, poput zadovoljstva odnosima, fizičkim i mentalnim zdravljem pojedinca, akademskog uspjeha te zadovoljstva poslom (Orth i Robins, 2014; prema Bleidorn i sur., 2016).

Samopoštovanje nije osobina koju imamo ili nemamo, već osobina koja se razlikuje u stupnju izraženosti kod različitih ljudi. Iako je to relativno stabilna karakteristika, u različitim razdobljima života je izglednije da će naše samopoštovanje biti niže ili više. Možda nam je razumljivo da je razina samopoštovanja tijekom djetinjstva u pravilu viša, a tijekom adolescencije opada. Tijekom odrasle dobi samopoštovanje postupno raste te zatim ponovno opada u starijoj dobi (Bleidorn i sur., 2016).

Što se događa s našim samopoštovanjem kada postanemo roditelji? U jednom istraživanju, istraživači su zaključili da prije rođenja djeteta dolazi do porasta razine samopoštovanja, dok samopoštovanje opada s rođenjem djeteta (Bleidorn i sur., 2016). Kada o tome razmislimo u kontekstu velike životne promjene i kakav učinak ona može imati na naše samopoštovanje, ovo saznanje nije toliko šokantno. Također, žene u trudnoći često imaju pozitivna očekivanja od majčinstva i nove uloge. No, kada se ta pozitivna očekivanja ne ispune te kada su stvarna iskustva nakon rođenja djeteta nešto drugačija, to također može rezultirati smanjenim samopoštovanjem majki (Lazarus i Rossouw, 2015; prema Bleidorn i sur., 2016).

Možda se pitate kako možemo prepoznati nisko samopoštovanje? Ako osoba često doživljava sljedeće, postoji velika vjerojatnost da je njeno samopoštovanje sniženo:

● upućuje kritike sama sebi (‘’Loša sam majka jer ne mogu umiriti svoje dijete’’)
● umanjuje ili negira svoje kvalitete (‘’Bilo tko drugi bi mogao brinuti za dijete, nisam zbog toga posebna’’)
● misli da je manje vrijedna od drugih (‘’Ona je bolja majka od mene jer se nije suočila s problemima koji se meni događaju’’)
● koristi negativne riječi dok se opisuje (‘’Nesposobna sam’’)
● ima oštar unutarnji monolog, odnosno negativne i okrivljujuće misli prema samome sebi (‘’Opet nisam uspjela’’)
● misli da je za sva postignuća zaslužna sreća a neuspjehe pripisuje sebi
● okrivljuje sebe kada stvari pođu po krivu te ne uzima u obzir aspekte nad kojima nema kontrolu (poput ponašanja drugih ljudi i ostalih okolnosti koji nisu pod našom kontrolom)
● ne prihvaća komplimente i ne vjeruje komplimentima.

S druge strane imamo pojam samoefikasnosti. Pojam roditeljske samoefikasnosti odnosi se na očekivanja i vjerovanja roditelja o vlastitoj sposobnosti za vješto i učinkovito izvođenje zahtjeva u roditeljskoj ulozi (Teti & Gefland, 1991; prema Spielman i Ben-Ari, 2009). Roditeljska samoefikasnost se sastoji od dva aspekta:

1.specifičnog znanja o roditeljskim ponašanjima povezanima uz odgoj djece

2. pouzdanja roditelja u vlastitu sposobnost da uspješno izvršavaju ta ponašanja (Bandura, 1989; prema Spielman i Ben-Ari, 2009).

Majke s višom samoefikasnosti rjeđe će svoje neuspjehe pripisivati sebi umjesto nekim vanjskim okolnostima (Bandura, 1997; prema Kunsler i sur, 2014). S druge strane, nekoliko je istraživanja u kojima su se pratile promjene kod žena od kasne trudnoće do nekoliko mjeseci nakon porođaja te pokazuju da se roditeljska samoefikasnost s vremenom povećava (Jankowski i McKee, 2005; prema Kunsler i sur., 2014).

Važno je napomenuti da se u raznim situacijama koje su nam izazovne, pa tako i u novoj ulozi roditelja, događa psihološki rast (Park, Cohen i Murch, 1996; prema Spielman i Ben-Ari, 2009). Uslijed stresne situacije, učimo se novim mehanizmima i rastemo, snalazimo se u novim situacijama. To se karakterizira se kao pozitivna promjena uslijed stresnih okolnosti. Mnogim ljudima se nakon izazovnih situacija razvijaju vještine suočavanja te lakše uočavaju vlastitu vrijednost i snagu. Također, češće su skloni vidjeti pozitivne aspekte u nekoć kaotičnim situacijama (Tedeschi i Calhoun, 1996; prema Spielman i Ben-Ari, 2009).

Drage mame, zapamtite, na svoje samopoštovanje možemo utjecati i možemo ga ojačati.

● Zapamtite da svatko griješi i to je dio našeg razvoja!
● Tretirajte samu sebe kao što bi to činile sa svojom najboljom prijateljicom. Imajte razumijevanja, pokažite podršku i ne zaboravite pozitivne riječi.
● Izbjegavajte usporedbe s drugima. Svaka majčinska uloga je jedinstvena, kao i svaka obitelj te pojedini odnos između majke i bebe. Radije se uspoređujte sa samom sobom kroz vrijeme: osvrnite se koje su Vam životne situacije bile teške i kako ste se uspješno nosili s njima!
● Svaki put kada uputite kritiku sami sebi, zapitajte se postoji li objektivni dokaz za tu kritiku. Ako mislite da ne možete biti objektivni, pitajte prijateljicu za njeno mišljenje. Često smo strogi prema sebi, a kritike koje si upućujemo neutemeljene.
● Kad nešto pođe po krivu, osvijestite ako su događaji izvan vaše kontrole. Svi imaju loše dane – budite nježni prema sebi!
● Preuzmite zasluge za svoje uspjehe!
● Naglasite svoje kvalitete i vrijednosti. Podsjetite se svaki dan na dobre stvari i na vaša postignuća. Sigurni smo da ih ima.
● Nemojte se zaboraviti opustiti. Nekoliko puta tjedno uživajte u svojoj omiljenoj aktivnosti. Vaše zadovoljstvo osjeti i vaša beba.
● Otvoreno komunicirajte s drugima. Zapamtite da možemo istovremeno uvažavati tuđe mišljenje i izraziti svoje potrebe – zatražiti pomoć kada nam je potrebna, izraziti neslaganje i pričati o svojim osjećajima.

Ova saznanja su važna, kako bismo mogli osvijestiti na koji način prilagodba na roditeljstvo i majčinstvo može utjecati na naše samopoštovanje i samoefikasnost. Nemojmo se zaboraviti usredotočiti na sve što smo postigli i prisjetimo se svega što nam je pomoglo da se osjećamo bolje uslijed stresnih situacija. Osvijestite koliko je novih situacija iza vas i s kojim ste se sve situacijama uspješno suočili iako su bile nepoznate. Sve te situacije su vaša snaga. Probajte se svaki dan prisjetiti svega u čemu ste danas bili uspješni i izazova s kojima ste se uspješno suočili!

Centar RMZ navija za vas!

Literatura:centarzareproduktivnomentalnozdravlje.hr