Psihološka otpornost predstavlja nevidljivi štit koji nam pomaže da se podignemo i nastavimo dalje svaki put kada padnemo. To je sposobnost prilagodbe pri suočavanju s različitim tragedijama, traumama i značajnim životnim stresorima

Što je psihološka otpornost ili rezilijentnost?

Kako to da se neke osobe lakše suočavaju s određenim poteškoćama, a neke teže?  Što nam to pomaže da prebrodimo teške situacije i nastavimo dalje bez posljedica? Psihološka otpornost predstavlja nevidljivi štit koji nam pomaže da se podignemo i nastavimo dalje svaki put kada padnemo. To je sposobnost prilagodbe pri suočavanju s različitim tragedijama, traumama i značajnim životnim stresorima (Newman, 2005). Dakle, otpornost se odnosi na pozitivnu prilagodbu i očuvanje mentalnog zdravlja, unatoč doživljenim poteškoćama.

Ovo ne znači da psihološki otpornije osobe žive sretan i ispunjen život bez poteškoća. One se također suočavaju s teškim životnim događajima i stresorima te doživljavaju niz neugodnih emocionalnih stanja, međutim, intenzivno se bore kako bi ih prevladale.

Što se nalazi u podlozi psihološke otpornosti?

U procesu razvoja psihološke otpornosti sudjeluju genetske predispozicije i okolinski čimbenici u kombinaciji s prethodnim ili trenutnim životnim iskustvima (Herrman i sur., 2011).

Pet je čimbenika koji određuju razinu psihološke otpornosti  (De Terte, Becker i Stephens, 2009):

  • Kognicija (optimizam, ustrajnost i snalažljivost)
  •  Emocije (emocionalna iskustva i emocionalna regulacija)
  •  Ponašanje (aktivno rješavanje problema)
  • Fizičke aktivnosti (tjelovježba, odmor, spavanje)
  • Okolinski faktori (obitelj, zajednica, društvo)

Jačanje psihološke otpornosti – što možemo učiniti?

Psihologinja Edith Grotberg (1998) ističe da je za razumijevanje i razvoj psihološke otpornosti važno razmotriti čimbenike koje imamo oko sebe (npr. razvijeni međuljudski odnosi, emocionalna podrška), čimbenike koji su razvijeni unutar nas (naše osobne snage – npr. samopoštovanje, samo efikasnost) te čimbenike koje samostalno učimo i razvijamo (npr. komunikacijske vještine, vještine rješavanja problema). Nakon što dobro proučimo navedene čimbenike, možemo dobiti jasniju sliku o vlastitoj psihološkoj otpornosti i načinima na koje ju možemo razvijati.

Za vas smo izdvojili nekoliko smjernica za izgradnju i jačanje vlastite otpornosti.

Poradite na održavanju važnih međuljudskih odnosa

Stabilni međuljudski odnosi potiču izgradnju sustava socijalne podrške, što je prepoznato kao vrlo značajan zaštitni čimbenik (Meyer i Mueser, 2011). Stoga, sjetite se da niste sami i da u svome životu imate osobe kojima je stalo do vas. Izdvojite nekoliko osoba koje su vam podrška u teškim trenucima i provodite vrijeme s njima, isplanirajte što ćete im lijepo reći ili učiniti za njih (npr. napisati pismo, poslati poklon, udijeliti kompliment).

Vodite brigu o svom zdravlju

Stres nas pogađa i na tjelesnoj razini te zbog toga poradite na pravilnoj prehrani, kvalitetnom snu, hidrataciji ili redovitoj tjelovježbi jer znate kako se kaže „u zdravom tijelu, zdrav duh“.

Budite proaktivni

Sjetite se svojih pozitivnih osobina i vještina te načina na koje ih možete iskoristiti. Vjerujte u svoju sposobnost suočavanja i nošenja s izazovima koji su pred vama te si postavite jasne i realne ciljeve jer vam oni mogu biti životne smjernice te dati strukturu i svrhu u svakodnevnom životu. Zatim sagledajte situaciju iz različitih perspektiva i razmotriti sve mogućnosti koje su vam na raspolaganju. Ako vam se čini da je problem prevelik, razlomite ga na manje dijelove i krenite rješavati jedan po jedan. Vještina rješavanja problema korisne su jer vas usmjeravaju na problem i planiranje mogućih rješenja, što olakšava psihološku prilagodbu na stres (Helmreich i sur., 2017).

Budite optimistični

Optimističnije osobe zadovoljnije su životom i imaju manje psiholoških poteškoća (De Terte, Becker i Stephens, 2009). Stoga, nastojte pronaći nešto dobro u situaciji u kojoj se nalazite. Sagledavanje situacije iz drugog, pozitivnijeg kuta, povezano je s psihološkom otpornosti (Booth i Neill, 2017).

Usmjerite se na regulaciju vlastitih emocija

Emocionalna regulacija odnosi se na sposobnost upravljanja vlastitim emocijama. Točnije na pokušaj upravljanja emocijama koje doživljavamo, u kojem trenutku ih doživljavamo te na koji ih način izražavamo (Gross, 1998). Usmjeravanje na neugodne emocije dovodi do smanjenja psihološke otpornosti (Booth i Neill, 2017) te bi zbog toga trebalo raditi na prepoznavanju vlastitih emocija, prihvaćanju i adekvatnom nošenju s neugodnim emocionalnim stanjima. Razgovarajte o svojim emocijama, izdvojite vrijeme za sebe i za druge, posvetite se aktivnostima u kojima uživate i vježbajte tehnike opuštanja.

Potražite pomoć stručnjaka

Psihološka otpornost je nešto što svatko od nas može razvijati, uz ustrajan rad na sebi. Pronalaženje strategija za izgradnju otpornosti nije jednostavno, no bitno je da odaberete ono što će vama najbolje odgovarati. Koliko god da je teško, ne dajte se obeshrabriti. Uvijek možete potražiti pomoć od strane stručnjaka koji će vam vrlo rado dati smjernice i podršku.

Klara Saganić, mag. psych


Klara Saganić rođena je 1995. godine u Zagrebu. 2019. godine završila je diplomski studij psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Trenutno radi kao asistentica na Odsjeku za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija, gdje sudjeluje u izvođenju nastave iz statističkih kolegija i kolegija iz područja neuroznanosti, opće i socijalne psihologije.

Glavni istraživački interesi su joj psihologija moralnosti i psihologija romantičnih odnosa i obitelji. Članica je sekcije za povijest psihologije Hrvatskog psihološkog društva. Uz posao na fakultetu, povremeno održava psihološke radionice u sklopu raznih udruga te piše popularno-znanstvene članke za portal Psihološki prostor i za Centar za reproduktivno mentalno zdravlje. U slobodno vrijeme uživa u slušanju glazbe, čitanju kvalitetne literature i provođenju vremena s mužem i mnogo članom obitelji.

Centar za reproduktivno mentalno zdravlje
10000 Zagreb, Hrvatska