Za razliku od društvenih mreža na kojima kreiramo sadržaj, upravljamo okolinom i uljepšavamo ju, u stvarnom životu proživljavamo sve, i ugodno i neugodno, bez filtera. Opasnost leži u tome da na kraju završimo uspoređujući svoje najgore s nečijim najboljim odabranim za prikaz u javnosti.

Društvene mreže postale su dominantan oblik komunikacije u kojoj osim što prenosimo vijesti i informacije, dijelimo s drugima i naše privatne i intimne trenutke (na primjer otkrivanje trudnoće, spola djeteta, rođenja). No jeste li se ikada zapitali što je zapravo ono što dijelimo s drugima na društvenim mrežama? Dijelimo li u jednakoj mjeri i ugodne i neugodne trenutke? Kreiramo li na društvenim mrežama neki novi identitet?

Za odgovore na ova pitanja važno je znati da društvene mreže funkcioniraju na način da odabiremo koje ćemo dijelove svoga života  podijeliti s drugima,  a koje zadržati za sebe što nazivamo samopredstavljanjem. Dakle, dijeljenjem fotografija na društvenim mrežama zapravo kreiramo svoj online/virtualni identitet. Međutim ako kao majka objavljujete fotografije svojega djeteta, onda ne kreirate samo vlastiti virtualni identitet već i virtualni identitet svoga djeteta i stoga je važno da promislite što je ono što zapravo dijelite na društvenim mrežama.

Psihološkim rječnikom govoreći, sve ono što od sebe prezentiramo široj okolini nazivamo javnim. To su stvari koje dijelimo s većinom ljudi u razgovoru ili pak objavljujemo na društvenim mrežama kreirajući na taj način svoje „javno-ja“. S druge strane, one stvari koje dijelite samo s odabranim ljudima, primjerice u razgovoru s najbližim prijateljima ili partnerom nazivamo intimnim. A postoje i one stvari koje ni s kime ne dijelimo, već zadržavamo za sebe, što nazivamo privatnim. U kontekstu dijeljenja fotografija svog obiteljskog života na  društvenim mrežama, zapitajte se:

♦ Koji sadržaj vezan uz Vaše dijete želite da bude javan i dostupan svima? (javni dio vašeg obiteljskog života)

♦ Što od toga procjenjuje da želite podijeliti samo s najbližima? (intiman dio vašeg obiteljskog života)

♦ A što je ono što držite samo za sebe? (privatan dio vašeg obiteljskog života)

Javan dio života kojeg predstavljamo na društvenim mrežama vrlo je rijetko njegova stvarna preslika, a često zapravo uljepšana verzija. Istraživanja pokazuju kako na društvenim mrežama uglavnom nailazimo na pozitivne objave jer ljudi imaju tendenciju predstaviti najbolje od sebe pri čemu je ovaj trend najprimjetniji na  Instagramu vjerojatno zbog toga što je sama mreža fokusirana na fotografije i njeguje kulturu „uljepšavanja” scena iz naših života (Lin & Utz, 2015).

No jesmo li uvijek kao korisnici društvenih mreža svjesni da su sadržaji koje gledamo zapravo kreirani? Jeste li se ikada našli u situaciji da dolazite doma umorni s posla, radite ručak za dijete, stol je zamazan i samo želite odmoriti, a paralelno s time na Instagramu ili Facebook-u netko objavi svoj savršeni stol za ručak i dijete koje mirno sjedi u stolici i smije se pa pomislite: „Zašto meni nije ovako“?

Zato što to nije realno. Za razliku od društvenih mreža na kojima kreiramo sadržaj, upravljamo okolinom i uljepšavamo ju, u stvarnom životu proživljavamo sve, i ugodno i neugodno, bez filtera. Opasnost leži u tome da na kraju završimo uspoređujući svoje najgore s nečijim najboljim odabranim za prikaz u javnosti. Zato je važno imati na umu da virtualni svijet nije preslika stvarnog života, već njegovih odabranih, a često i uljepšanih dijelova. Ovakva nekritička usporedba vlastita života i nečijeg profila na društvenim mrežama, može predstavljati ugrozu za Vaše mentalno zdravlje (Pantic i sur., 2012.)

Stoga Vam donosimo načine na koje se možete zaštititi od nepovoljnih utjecaja društvenih mreža te čuvati vlastito mentalno zdravlje:

1) Imajte na umu kako na društvenim mrežama imamo mnogo veću slobodu samopredstavljanja jer nismo ograničeni stvarnim kontekstom, financijama i prostorom te nas u virtualnom svijetu u načinu samopredstavljanja ograničava samo mašta. Prisjetite se toga kada svoj stvaran život sa svim njegovim usponima i padovima uspoređujete s odabranim scenama iz života druge osobe.

2) Ukoliko aktivnost na društvenim mrežama trenutno više ugrožava nego podržava vaše mentalno zdravlje, prepoznajte to i ograničite vrijeme provedeno na društvenim mrežama ili se maknite s društvenih mreža na neko vrijeme.

3) Vrijeme koje inače ulažete u online aktivnosti, nastojte preusmjeriti u offline aktivnosti. Prisjetite se koje su vještine koje ste oduvijek htjeli naučiti, koje ste hobije nekada ranije imali, a sada ih možda zapostavili? Umjesto u svoj online identitet, nastojte ulagati vrijeme i energiju u onaj pravi, offline!

4) Prepoznajte koji su sadržaji za Vas izvor ugode, a koji neugode i na taj način nastojte postići kontrolu nad sadržajima kojima ste izloženi u svojem virtualnom svijetu.

5) Preuzmite odgovornost za vlastitu dobrobit i prestanite pratiti stranice za koje prepoznajete da Vas uznemiruju.

6) Ukoliko se zbog sadržaja na društvenim mrežama osjećate uznemireno, podijelite svoje brige s drugima ili potražite pomoć stručnjaka uz koje ćete razviti svoje mehanizme suočavanja.

Zapamtite, Vaša vrijednost nikada nije određena sadržajima društvenih mreža, niste loša majka jer sve igračke nisu na svojem mjestu kao na slikama, a teškoće kroz koje možda prolazite i ne nalazite na društvenim mrežama drugih majki, nisu teškoće koje se događaju samo Vama. Upravo  su naši profili na društvenim mrežama mjesto na kojem pričamo o svim izazovima roditeljstva čime nastojimo destigmatizirati teškoće reproduktivnog mentalnog zdravlja i ohrabriti majke da nam se jave. Tu smo za Vas!

Centar za reproduktivno mentalno zdravlje
10000 Zagreb, Hrvatska