osnovan je u cilju zaštite i unaprijeđenja zdravlja žena i njihovih partnera te roditelja i budućih roditelja.

Neki od njihovih ciljeva su poboljšanje zdravstvenih aspekata života žena u svim razdobljima reproduktivne dobi, provedba psihološke pripreme za porođaj i promicanje odgovornog roditeljstva, savjetovanje žena o psihološkim aspektima ginekoloških teškoća te provođenje istraživanja o potrebama žena, trudnica, budućih i mladih roditelja.

ŠTO JE REPRODUKTIVNO MENTALNO ZDRAVLJE?

Reproduktivno mentalno zdravlje odnosi se na biopsihosocijalno zdravlje, razvoj i dobrobit tijekom svih razdoblja reproduktivne dobi žena, kao i njihove djece i partnera. Osnovni cilj je prevencija, identificiranje, razumijevanje te tretman različitih emocionalnih i psiholoških izazova kao i porodničkih i ginekoloških pitanja, od područja neplodnosti, preko trudnoće do menopauze.

Klara Saganić

Klara Saganić rođena je 1995. godine u Zagrebu. 2019. godine završila je diplomski studij psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Trenutno radi kao asistentica na Odsjeku za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija, gdje sudjeluje u izvođenju nastave iz statističkih kolegija i kolegija iz područja neuroznanosti, opće i socijalne psihologije.

Glavni istraživački interesi su joj psihologija moralnosti i psihologija romantičnih odnosa i obitelji. Članica je sekcije za povijest psihologije Hrvatskog psihološkog društva. Uz posao na fakultetu, povremeno održava psihološke radionice u sklopu raznih udruga te piše popularno-znanstvene članke za portal Psihološki prostor i za Centar za reproduktivno mentalno zdravlje. U slobodno vrijeme uživa u slušanju glazbe, čitanju kvalitetne literature i provođenju vremena s mužem i mnogočlanom obitelji.

Marija Prpa

Marija Prpa je magistra psihologije sa završenim pedagoškim kompetencijama. Aktivna je volonterka u području rada s djecom i mladima te socijalno ugroženim skupinama. 2017. godine objavila je znanstveni rad Povezanost glazbenih preferencija s osobnim vrijednostima te crtama ličnosti kao koautor, te je sudjelovala na Međunarodnom znanstveno-stručnom psihologijskom skupu 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s poster prezentacijom Sva lica dječjeg rada – što možemo učiniti?

Diplomirala je 2019. godine na temu Odrednice zadovoljstva partnerskim odnosom kod žena s problemom neplodnosti, a 2020. godine sudjeluje kao izlagač u okviru 5. simpozija Reproduktivnog mentalnog zdravlja na Danima psihologije u Zadru s temom Izazovi neplodnosti u kontekstu zadovoljstva partnerskim odnosom: iz ženske perspektive.

Vježbenički staž završila je u Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu tijekom kojeg je stekla znanja i vještine u radu s djecom i mladima s višestrukim teškoćama u razvoju, kao i teškoćama iz spektra autizma. Povremeno piše stručne članke u sklopu Centra za reproduktivno mentalno zdravlje i kontinuirano se usavršava na različitim edukacijama.Trenutno radi u Savjetovalištu za žene žrtve nasilja i Obiteljskom savjetovalištu pri Udruzi ZvoniMir u Kninu sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela, žrtvama prekršajnog obiteljskog nasilja, djecom i roditeljima. Edukantica je Kognitivno-bihevioralne terapije s posebnim interesom za savjetodavni i psihoterapijski rad.

Filipa Ćavar


Filipa Ćavar je magistra psihologije sa širokim područjima interesa. Još od studentskih dana aktivno je uključena u znanstveno-istraživačko područje psihologije. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima.

Voditeljica je nekoliko psihoedukativnih radionica, autorica više stručnih članaka te od nedavno i ponosna objavljena autorica znanstvenog rada. Područja istraživačkog interesa su joj interpersonalni odnosi i očuvanje mentalnog zdravlja. A kako ne bi sve ostalo samo na papiru, Filipa je od ranih studentskih dana aktivno uključena u rad s djecom s teškoćama u razvoju prema čemu gaji posebnu ljubav. 


Trenutno radi kao psiholog u osnovnoj školi. Pošto nikada nema mira, aktivno prakticira mindfulness,piše za Centar za reproduktivno mentalno zdravlje, vrijedno tipka znanstvene radove ili se educira o raznim temama iz psihološke prakse. Veliki je putoholičar i zaljubljenik u prirodu, te svaku priliku koristi kako bi pobjegla negdje “novo“.

Martina Barać

Martina Barać magistra je psihologije. Preddiplomski studij psihologije završila je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a diplomski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoj poslovni put započinje na poziciji asistenta u ljudskim resursima u uspješnoj IT tvrtki Infinum, gdje je zaposlena na poziciji specijalista u ljudskim resursima. U Infinumu se bavi selekcijom zaposlenika i raznim drugim aktivnostima pri čemu se velika pažnja pridaje osobnom razvoju zaposlenika.

Djeluje u udrugama Centar za reproduktivno mentalno zdravlje i Centar Sirius. U udrugama je uključena u različite aktivnosti koje su usmjerene na promicanje reproduktivnog mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, kao i mentalnog zdravlja općenito. Educira se u području kognitivno-bihevioralne terapije (drugi stupanj).


Motivirana je za promicanje psihologije kao znanosti te za povećanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u društvu. Želja joj je doprinijeti razvoju i popularizaciji psihologije te vjeruje da bi psihološka pomoć i podrška trebala biti dostupna svima. Psihologiju ne smatra samo područjem rada, već svojim pozivom.

Martina Štrk

Martina Štrk diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pripravnički staž odradila je u Savjetovalištu Centra BEA uz mentoriranje u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan gdje je sudjelovala u programima nekoliko Dnevnih bolnica te radu s ambulantnim pacijentima. Trenutno je zaposlena kao psihologinja u Psihijatrijskoj poliklinici Kocijan – Hercigonja te i dalje djeluje kao voditeljica Savjetovališta Centra BEA. Do sada je završila 2 godine terapijskog pravca realitetne psihoterapije, a aktualno je u edukaciji druge godine Kognitivno-bihevioralne terapije. Također je odradila na desetke sati edukacija iz područje psihodijagnostike koju svakodnevno primjenjuje u svojem radu. Članica je Hrvatske psihološke Komore te Hrvatskog udruženja za kognitivno bihevioralnu terapiju.

U svoje slobodno vrijeme piše članke na različite teme iz područja mentalnog
zdravlja, sudjeluje u kreiranju nacionalnih i međunarodnih projekata te djeluje u nekoliko udruga s ciljem ostvarivanja psihološke dobrobiti populacije. Aktualno je uključena u program razvoja emocionalne pismenosti te psihološke otpornosti Centra za psihološku podršku i razvoj Pričaj mi te kao koordinatorica inicijativa pisanja tekstova o mentalnom zdravlju “Volonteri pišu” te projekta pružanja psihosocijalne podrške hospitaliziranoj djeci “Ispričat ću ti priču”. Područje od interesa joj je klinička psihologija, a cilj raditi na destigmatizaciji psihičkih poremećaja te poticanju zalaganja za mentalno zdravlje zajednice.